Blog
srijeda, rujan 12, 2007
Urbani turizam, sintagma koju često možemo čuti od predstavnika gradske vlasti i turističke zajednice, toliko se u zadnjih nekoliko godina ukorijenila da je kod nekih kao što je npr. riječki gradonačelnik Obersnel već gotovo postala poštapalica koju koristi u najrazličitijim prigodama, od otvaranja Riječkih ljetnih noći do zatvaranja karnevala.

No, jeste li se ikad zapitali što se krije iza tog omiljenog riječkog termina? Prema službenim stranicama Grada Rijeke, „urbani turizam je sve što čini ljepotu doživljaja i ugodu boravka u nekom gradu. Osim tipične turističke instrastrukture kao što su hotelski kapaciteti, izvanpansionska ponuda ili prijevoz, urbani turizam čini i mnogo međusobno povezanih detalja kao što su, primjerice, čistoća grada, uređene fasade, označeni kulturni spomenici, dobre brošure, domaća kuhinja te ugodni javni prostori.“

Koliko je ugodno boraviti u gradu u kojem je zbog rafinerije na Mlaci zrak zagađeniji čak i od onoga u Sisku najbolje znaju sami stanovnici Rijeke. Turisti koji borave u kojem od dva bolja hotela u gradu i koji šetaju po Korzu i Trsatu vjerojatno niti ne primijete tu ekološku pošast kojoj Riječani svjedoče svakodnevno. Barem dok ih turistički autobus preko Zvonimirove ne poveze u razgledavanje Opatije.

Što se turističkih kapaciteta tiče, grad na Rječini ima dva poštena hotela, izvanpansionska ponuda svedena je na kafiće u kojima zvukove rock glazbe (koja je donedavno bila jedno od glavnih obilježja identiteta Rijeke i urbanog mentaliteta uopće) zamjenjuju ritmovi turbo folka kao glavnog obilježja palanačkog svjetonazora, a dobri restorani, posebice oni otvoreni iza 22 sata, mogu se nabrojati na prste jedne ruke.

Osim simpatičnog turističkog double-deckera koji se, nažalost, svakodnevno vozi prazan, turisti mogu koristiti i gradske i međugradske autobusne linije koje obično izbjegavaju zbog brojnih neugodnih iskustava koje su mnogi doživjeli s vozačima. Naime, u gradu urbanog turizma 99,9% vozača autobusa ne govori nijedan strani jezik, nemaju razvijene osnovne komunikacijske vještine, a ni kontrola bijesa im nije jača strana.

Bolna točka riječke turističke ponude zasigurno je i derutno stanje fasada i okoliša većine povijesnih i turistički atraktivnih zgrada i palača (poput recimo Guvernerove palače čiji okoliš je neodržavan i zatrpan smećem), nezainteresiranost gradske vlasti za očuvanje bogate industrijske baštine te nepostojanje strategije za zaštititu i prezentiranje bogate arheološke i spomeničke baštine koja se krije ispod pločnika i ulica grada.

Na kraju, koje je to turiste u Rijeku dovela proklamirana strategija razvoja urbanog turizma? Prema podacima Turističke zajednice grada Rijeke - Rumunje. I to ne Rumunje turiste već rumunjske radnike zaposlene u nekim riječkim poduzećima. Ne vjerujem da oni nakon 12-satnog radnog vremena uzimaju digitalce u ruke i kreću u istraživanje riječke turističke ponude zaustavljajući se prvo ispred Guvernerove palače odnosno Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja (u kojem im njihov digitalac neće biti potreban jer je za fotografiranje u prostoru muzeja potrebno prethodno ishodovati dozvolu) pazeći pri tom da stignu prije 13 sati jer muzej, naime, tad zatvara svoja vrata; zatim idu na večeru u riblji restoran gdje jedu probrane riblje delicije i večer završavaju u jednom od riječkih kafića, gdje ispijaju skupocjene koktele i do zore plešu na stolu uz taktove Šabana Šaulića i Dragane Mirković.

Da nije sve tako crno ipak potvrđuje direktor TZ-a Grada Rijeka Petar Škarpa koji u Novom listu kaže da su iznimno zadovoljni postignutim rezultatima na polju urbanog turizma te najavljuje da će se u idućem razdoblju posebna pozornost posvetiti kongresnom turizmu. I to na ovaj način: „do kraja godine u Rijeci otvoriti ćemo kongresni ured kojeg će financirati Grad Rijeka i Turistička zajednica. Objedinit ćemo taj dio turističke ponude i zajednički ga promovirati na domaćem i inozemnim tržištima kako bismo u Rijeku doveli što veći broj stručnih skupova, kongresa, konferencija i simpozija. Kroz ured ćemo organizatorima olakšati traženje smještaja, dvorana, prijevoza i dodatnih sadržaja, a očekujemo da će se pravi rezultati u kongresnom turizmu pokazati u idućih tri do pet godina.“ Sve je to divno i krasno, samo, ima li Rijeka uopće hotel s kongresnom dvoranom ili ćemo kongrese održavati po riječkim kinima? (sp)
rijekadanas @ 14:11 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare