Blog
nedjelja, rujan 16, 2007
Iako je glavni problem autoceste Rijeka – Zagreb zapravo u tome što nije dovršena, dio javnosti je ovih dana zaokupila reanimirana inicijativa Kluba Sušačana da se autocesta nazove 'Primorka'. Neumorni predsjednik Kluba Sušačana Zdravko Ćiro Kovačić smatra da će se na taj način istoimeni naziv spasiti od izumiranja. Međutim, u oko dvije godine od pokretanja inicijative, nije postignut poseban napredak osim prikupljenih 1500 potpisa, podrške Kovačićevog stranačkog kolege Miljenka Dorića i riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela koji u predizbornoj godini ionako podržava sve što mu dođe na stol, a neće morati osobno odraditi.
 
Vidljivi nedostatak 'sušačke inicijative' je u činjenici da se veći dio regije kroz koji prolazi cesta ne prepoznaje u identitetu 'Primorje'. TakoĐer, vidljivo je i odsustvo podrške goranskih općina i gradova koji su skloniji nazivu 'Goranka', a slično je i sa strukturama ostalih općina i gradova Primorsko-goranske županije koji se ne nalaze u Hrvatskom primorju - području koje zemljopisno obuhvaća prostor od Kostrene do Novog Vinodolskog.

Odmah nakon Kluba Sušačana, oglasila se i udruga za promicanje i zaštitu riječkog identiteta - VSDR, koja se nakon ankete među članstvom prije oko dvije godine založila za naziv Liburnijana. Po njihovom mišljenju, termin pokriva cijeli teritorij današnje županije, a mogao bi poslužiti i kao polazna točka u brendiranju cijele regije između Dalmacije i Istre, a čiji je identitet danas nejasan i neprepoznatljiv.

Na taj se način banalni problem naziva jedne ceste zapravo preselio na stvarni teren, problem identiteta cijele jedne regije. Upravo je županija Primorsko-goranska ogledni primjer do kuda je državu i njezine građane doveo voluntaristički princip formiranja županija i njihovog identiteta bez stvarnog uporišta u realnom životu. Teritorij na kojem je formirana županija je vrlo heterogen i sastavljen od nekoliko različitih povijesnih, ekonomskih i geografskih identiteta. Budući da je povijesna gravitacijska točka velike većine regije Rijeka, a ne Zagreb, postoji i poseban regionalni identitet koji do danas nitko nije jasno artikulirao. Prošlogodišnje ankete provedene na stranicama RijekaDanas.com sugerirale su da su stanovnici Primorsko-goranske županije po regionalnoj pripadnosti u najvećoj mjeri Riječani, zatim Istrijani, Boduli te Primorci i Gorani. Zaključak koji se sam po sebi nameće je da ne postoji zajednički nazivnik županije koja je vrlo nespretno nazvana s dva preopćenita, neprevodiva te povijesno potpuno neutemeljena termina.
 
Svaka zemlja koja ima more ima i svoje primorje te nasuprot njemu svoj kontinetalni dio. Po takvoj analogiji, Hrvatskoj uz primorsku nedostaje i kontinentalna županija, hrvatska obala izvan Hrvatskog primorja nije Hrvatska. Nedavno anketiranje turista na ulazima u našu županiju pokazalo je da u glavama ljudi ne postoji svijest o posebnom identitet onoga što se nalazi između Plomina i Senja. Za razliku od te 'crne rupe', stranci i te kako prepoznaju Dalmaciju i Istru koje su u nekim sredinama i jači identifikacijski faktor od zemlje u kojoj se nalaze.

Sličan problem ima i Primorsko-goranska županija koja ni 15 godina nakon osnutka nije uspjela riješiti problem vlastitog identiteta. Umjesto osjećaja regionalne pripadnosti, građani županijske institucije češće doživljavaju kao birokratske koje su same sebi svrha. Nespretni pokušaji brendiranja županije s identitetom zeleno-plavo ili primorje-gorje, kao i fokusiranje županijske turističke zajednice na alternativni identitet Kvarnera, zapravo potvrđuju da se i oni koji bi mogli nešto poduzeti bespomoćno vrte u krug.
 
Ovih dana svjedoci smo pravog revivala zanimanja za liburnijski identitet kao svojevrsnog pandana istarskom ili dalmatinskom između kojih se nalazi. Naziv je bez sumnje zemljopisno najutemeljeniji iako se u posljednje vrijeme pogrešno vezao samo uz područje istočne obale Istre. Također, postoji i povijesna utemeljenost budući da se u prošlosti često koristio za ovo područje, a i u tradiciji je istočne obale Jadrana da se nazivi velikih regija uzimaju od njezinih prastanovnika. Ipak, odgovor na pitanje vraća li se Liburnija na regionalnu kartu Hrvatske, tek trebaju dati njezini stanovnici i oni koji ih zastupaju.
 
rijekadanas @ 16:57 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare