Blog
subota, siječanj 12, 2008
Prosrpske Prve crnogorske nezavisne novine postavile su hipotezu kako će nezavisnost Kosova završiti poput nezavisnosti Slobodne Države Rijeka. Iako teorija zvuči malo nategnuto uz dosta kronoloških netočnosti i pristranosti, vrijedi je prenijeti kao još jedan primjer uobičajene prakse po kojoj je bogata i zanimljiva povijest našeg grada izgleda svima zanimljiva osim nama samima.

PCNEN: ''Primjer koji je u svakom pogledu kompatibilan stanovištima lidera kosovskih Albanaca; je Slobodna država Rijeka (SDR) koja danas postoji samo još virtualno - na nekoliko internet adresa.

Svi koji razmišljaju o priznanju države na Kosovu, morali bi prvo proučiti taj slučaj. Ne krije nikakve „zamke" tipa Hong Konga ili Allanda - Slobodna država Rijeka je bila prava, nezavisna država, a to je jedino što kosovske Albance zanima.

Poslije Prvog svjetskog rata tzv. „riječko pitanje" postaje veliki međunarodni problem; Italija je srčano zahtijevala svoju Fiume, ali u Versaju se za Rijeku nije izborila niti je dobila, sve do kraja konferencije. Onda je na pritisak velikih sila Kraljevina SHS pristala da potpiše Rapalski ugovor sa službenim Rimom, studenog 1920, kojim obje strane priznaju potpunu slobodu i nezavisnost države Rijeka i obavezuju se da će to vječno poštovati. Stvorena je „Slobodna država Rijeka", odnosno „Stato Libero di Fiume", koju odmah priznaju SAD, Francuska i Velika Britanija. Zvuči poznato?

SDR je imala, kao danas Kosovo, velikog sponzora odmah pored svojih granica, a novonastala država Srba, Hrvata i Slovenaca se nije uspjela efikasno suprotstaviti separatizmu u Istri zbog velikog broja tamošnjih Talijana. Konfuznu situaciju je u međuvremenu iskoristio talijanski pjesnik Gabrijele D'Annunzio koji je sa svojim crnokošuljašima 1919. umarširao u Rijeku, jednostrano proglasio njenu nezavisnost i uveo izvanredne mere u državi koja je sa svih strana bila u blokadi. Njegova tvorevina nije bila dugog vijeka, jer nije priznavao dogovor iz Rapala pa je akcijom talijanske vojske istjeran iz grada na tzv. krvavi Božić (prosinca 1920), a Rijeka „oslobođena".

Slijede parlamentarni izbori a zatim državni udar u režiji fašista koji postavljaju marionetski režim sklon ideji da susedna država (Italija) anektira SDR. Konačno je 1924, Rimskim ugovorom, Kraljevina SHS prisiljena da pristane na priključenje te oblasti Italiji. Tu nije kraj - poslije Drugog svjetskog rata, mirovnim ugovorom u Parizu, Rijeka je 1947. zajedno sa Istrom službeno pripojena Jugoslaviji.

Paralela sa Kosovom? Strane trupe su umarširale na Kosovo poslije bombardiranja SRJ 1999. Nezavisnost očekuje na proljeće, što bi razveselilo albanske političare u Prištini, i njihove „najbolje susjede" preko Prokletija. Malo je vjerojatno da albanski lideri poslije toga ne bi zatražili pravno ili „de facto" ujedinjenje sa Albanijom; povijesnih sličnosti sa Riječkom državom ima još, poput one da su Kosovo i Albanija, isto kao Fiume i Italija, bili ujedinjeni samo u vrijeme fašizma. Slabašni protektorati, kako pokazuje povijest, nisu dugovječni, a ponovno priključenje Srbiji razveselilo bi pripadnike getoiziranih naroda na Kosovu. Time bi na historijskoj pozornici svi najvažniji akteri, svatko u svom trenutku, odigrali svoje role u životu preporođenog Kosova. Kosovski političari bi imali nezavisnu državu, a Srbija bi očuvala svoj integritet.

I, najzad, ne nedostaju li Kosovu simboli? Trenutno eksploatira albansku zastavu, što baš nije higijenski u doba kad bi Bruxelles svijetu prodao priču o oslobađanju jedne „nove" nacije na Balkanu. Možda bi Priština mogla na nekoliko godina posuditi nešto heraldike od Riječke države kojoj državotvorne insignije više ne trebaju, a slučajno ionako sadrže dio simbolike koju Kosovo smatra svojom. Jer su se na barjaku Riječke države kroz povijest boje donekle mijenjale (sadrži i crvenu!), plus što se na grbu pojavio čak i dvoglavi orao (koji je u Slobodnoj državi Rijeka, doduše, izgubio jednu glavu); budućem premijeru Kosova Thaqi, ratnički zvanom „zmija", vjerovatno bi se dopalo to što je vladar prvobitne slobodarske Rijeke D'Annunzio na državnu zastavu stavio reptila - zmiju koja, istina, grize vlastiti rep, i pitanje: „Tko je protiv nas".''


Tekst u originalu možete pročitati na adresi http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=27125. Već na prvi pogled, analogija SDR i nezavisnog Kosova 'boluje' od velike rupe u činjenici da su čelnici riječke države nakon fašističkog državnog udara, azil potražili u Kraljevici, odnosno Kraljevini SHS. Je li zamislivo da kosovski premijer, nakon hipotetičkog kosovskog državnog udara, zatraži azil u Srbiji?

Druga rupa slijedi iz činjenice da su se u Rijeci na izborima 1920. godine, birači između samostalnosti i priključenja Italiji, uvjerljivo opredijelili za nezavisnost. Na Kosovu se nije biralo između nezavisnosti i priključenja Albaniji nego između nezavisnosti i ostanka u Srbiji. I na Kosovu su rezultati izbora vrlo nedvosmisleno pokazali kojim putem stanovnici Kosova žele ići.

U slučaju SDR, volju birača i Riječku državu je pogazio fašizam, koji je u Rijeci tada po prvi puta digao glavu. Zazivaju li autori teksta slične metode i u slučaju (ne)poštivanja demokratski izražene volje građana Kosova?
rijekadanas @ 18:42 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare